FOTO, VIDEO / Novi udari na Iran i Libanon. Plenković: Situacija na Bliskom istoku je čak pozitivna za hrvatski turizam

Iransko nuklearno postrojenje u Araku bilo je meta napada, priopćili su iranski dužnosnici u petak navečer, prema iranskoj državnoj agenciji Fars News.

Dužnosnik iz iranske pokrajine Markazi ustvrdio je da su napad izvele američke i izraelske snage, dodajući da nije bilo žrtava zahvaljujući prethodno poduzetim sigurnosnim mjerama.

Navodni napad uslijedio je ubrzo nakon što je izraelska vojska izdala upozorenje za evakuaciju iranskim civilima koji se nalaze sjeverozapadno od grada Araka i u industrijskoj zoni Khir Abad, područjima u blizini nuklearnog postrojenja. Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su priopćenje na platformi X na farsiju, upozoravajući civile da će gađati iransku vojnu infrastrukturu u tom području, bez navođenja točnih meta, javlja CNN.

IDF je kasnije priopćio da je izraelsko ratno zrakoplovstvo „počelo napade na infrastrukturu iranskog terorističkog režima diljem Irana“, na temelju izraelskih obavještajnih podataka.

Reaktor na tešku vodu u Araku još je bio u izgradnji prošle godine, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA).

Planovi za njegovu izgradnju ranije su izazivali zabrinutost u Izraelu i na Zapadu, jer se teška voda može koristiti za proizvodnju plutonija – što predstavlja put prema potencijalnoj izradi nuklearne bombe. Prema sada nevažećem nuklearnom sporazumu s Iranom, Teheran je 2015. pristao izmijeniti planove izgradnje postrojenja kako bi se zatvorio put prema plutoniju.

Prošlog lipnja Izrael je pogodio još uvijek nedovršeni reaktor u kompleksu Arak tijekom svog 12-dnevnog rata s Iranom. Tada je IAEA priopćila da reaktor nije bio operativan i da nije sadržavao nikakav nuklearni materijal.

Njemački ministar vanjskih poslova ustvrdio je da su SAD pronašle zajednički jezik s ostatkom skupine G7 po pitanju Irana, javlja Sky News.

„Već sada osjećamo ekonomske posljedice [rata] posvuda, osobito u Europi, i to vrlo značajno“, rekao je Johann Wadephul novinarima na sastanku G7 u blizini Pariza.

„Zato smo o tim pitanjima raspravljali vrlo temeljito i ne postoji apsolutno nikakvo neslaganje.“

Nije bilo nikakvog zahtjeva SAD-a prema Njemačkoj „da pruži vojni doprinos“ prije završetka neprijateljstava u regiji, dodao je Wadephul.

G7 poziva na „trenutačni prekid“ napada na civile

U zajedničkoj izjavi ministri vanjskih poslova G7 pozvali su na trenutačni prekid napada na civile i civilnu infrastrukturu u ratu u Iranu.

Tijekom sastanka skupina se usredotočila na inicijative „za ublažavanje globalnih ekonomskih šokova“, navodi se u izjavi koju je vidjela novinska agencija Reuters.

Ministri su također, prema izvješćima, ponovili potrebu za obnovom sigurne i besplatne slobode plovidbe kroz Hormuški tjesnac.

Uz SAD i Europsku uniju, članice G7 su:

• Ujedinjeno Kraljevstvo
• Kanada
• Francuska
• Njemačka
• Italija
• Japan

Poremećaji u tranzitu kroz Perzijski tjesnac izazvali su najveći poremećaj u globalnim tokovima robe u novijoj povijesti, uz teške posljedice za proizvodnju hrane, upozorio je glavni ekonomist agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) Máximo Torero. 

Rat na Bliskom istoku već utječe na poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane diljem svijeta, s posljedicama za poljoprivrednike i radnike migrante, rekao je Máximo Torero na konferenciji za novinare u sjedištu UN-a u New Yorku.

"Svaki je trenutak sada važan i vremena je sve manje, pa rješenje treba pronaći bez odgode", poručio je ekonomist FAO-a putem videoveze iz Rima.

Prije rata Hormuškim tjesnacem prolazila je petina nafte i ukapljenog prirodnog plina, utvrdila je Međunarodna agencija za energiju (IEA). Tranzit je uključivao i više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata, dodali su.

Poremećaji u tranzitu dodatno su zaoštrili ionako tijesnu opskrbu umjetnim gnojivima, uz rizik poskupljenja hrane i moguće probleme u opskrbi prehrambenim proizvodima, upozorila je IEA sredinom mjeseca.

"Posrijedi nije samo energetski već sistemski šok koji osjećaju poljoprivredni prehrambeni sustavi širom svijeta", naglasio je dužnosnik FAO-a.

Poljoprivrednici se u takvim uvjetima suočavaju s "dvostrukim šokom", poskupljenjem gnojiva i goriva, ključnih za proizvodnju, napominje pak ekonomist FAO-a.

Izraelska vojska priopćila je da je započela val napada u Bejrutu, navodeći da cilja infrastrukturu Hezbollaha.

Više od 92.000 civilnih objekata oštećeno je diljem zemlje zbog američko-izraelskih napada, priopćio je Iranski Crveni polumjesec.

Šteta na 92.662 civilna objekta uključuje 71.356 stambenih jedinica, 20.399 poslovnih objekata, 290 zdravstvenih ustanova i 600 škola.

U ratu je dodatno oštećeno 17 centara Crvenog polumjeseca, 46 vozila hitne pomoći i tri helikoptera za spašavanje, navodi organizacija.

E-mail direktora FBI-ja Kasha Patela hakiran je, potvrdilo je u petak Ministarstvo pravosuđa (DOJ). DOJ je za Reuters potvrdio da su Patelovi e-mailovi kompromitirani, ali nije iznio dodatne detalje.

Više čitajte OVDJE.

Gošća našeg Hrvoja Krešića bila je Morana Miljanović, sudionica humanitarne 'Sumud' flotile koja je prošle godine plovila prema Gazi prije nego što je izraelske snage nezakonito otele u međunarodnim vodama. Pričala je o organizaciji, solidarnosti i mobilizaciji globalnog pokreta koji pokušava prekinuti ilegalnu blokadu Pojasa Gaze.

Više čitajte OVDJE.

Bijela kuća i Pentagon razmatraju slanje najmanje 10.000 dodatnih borbenih vojnika na Bliski istok u narednim danima, objavio je Axios, pozivajući se na visokog američkog dužnosnika obrane, u potezu koji bi mogao značajno povećati američko vojno prisustvo u regiji i dodatno pojačati spekulacije o mogućoj kopnenoj operaciji protiv Irana.

Prema istom izvoru, odluka bi mogla biti donesena sljedećeg tjedna, a riječ je o vojnicima iz drugih borbenih jedinica od onih koje su već ranije poslane u regiju.

Libanon se suočava s “humanitarnom katastrofom”, a više od milijun ljudi napustilo je svoje domove nakon izraelskih napada, priopćila je danas agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR).

Otkako su Izraelske obrambene snage (IDF) početkom ovog mjeseca pojačale ofenzivu u Libanonu, kao odgovor na rakete ispaljene preko granice od strane proiranske militantne skupine Hezbollah, raseljeno je oko jedne petine stanovništva Libanona, piše CNN.

Nakon što su izraelski napadi uništili nekoliko mostova u južnom Libanonu, više od 150.000 ljudi odsječeno je od ostatka zemlje, što ozbiljno ograničava pristup humanitarnoj pomoći, izjavila je Karolina Lindholm Billing, predstavnica UNHCR-a u Libanonu, na današnjem brifingu UN-a za medije.

“Čak ni u raseljeništvu ljudi se više ne osjećaju sigurno,” rekla je Billing, navodeći primjer izraelskog napada koji je pogodio blok udaljen samo jednu ulicu od izbjegličkog skloništa. “Obitelji žive u stalnom strahu, a psihološke posljedice, posebno za djecu, trajat će daleko nakon završetka trenutnog sukoba.”

Mnogi izbjeglice u Libanonu napuštaju svoje domove po drugi ili treći put, često se vraćajući u ista skloništa u koja su odlazili 2024. godine kada je IDF izvršio invaziju na jug zemlje, dodala je.

Većina tih skloništa, često škole, preopterećena su i prenapučena, što ograničava pristup sanitarnim uvjetima te dodatno povećava stres i traumu raseljavanja.

“Starije osobe i osobe s invaliditetom posebno su pogođene, bore se sa spavanjem na podovima učionica ili korištenjem sanitarija namijenjenih djeci,” rekla je Billing.

“Iznova i iznova ljudi mi govore isto: jednostavno se žele vratiti kući.”